Uvijek kažemo svugdje pođi ali kući dođi. E tako smo se i mi planinari našeg kluba prije mjesec dana sretno, zadovoljno i veselo vratili sa našeg centralnog osmodnevnog izleta sa Julijskih Alpa-Slovenija. Republika Slovenija je podalpska a manjim djelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Julijske Alpe su skupina planina u južnom djelu Alpa. Prostiru se u sjeverozapadnoj Sloveniji i sjeveroistočnoj Italiji, a ime su dobile po Gaju Juliju Cezaru. Najviši vrh Julijskih Alpi je Triglav(2864 m /n) i ujedno najviši vrh Slovenije. Drugi vrh je po visini talijanski Montaž (2753 m /n). Velika većina Julijskih Alpa je uključena u Triglavski nacionalni park u Sloveniji. Julijske Alpe se dijele na zapadne i istočne. U istočnim izviru glavne rijeke dvaju slijeva; Soča i Sava a brojna su i planinska jezera. Julijske Alpe su najsuptilniji dio velikog luka jugoistočnim Alpama. Planine su podijeljene u dva glavna djela :istočne i zapadne Julijske Alpe. U Slovenskim Julijslim Alpama je oko 150 planina od kojih je 25 vrhova koji se dižu preko (2500 m/n). Raznolika flora i fauna uživa veliki zasluženi ugled. Prirodni resursi vodnih resursa i klime su stvorili uvjete zaranih ljudskih naselja na ovom prekrasnom kutku Europe i Slovenije. Današnji čovjek je zasićen sa prebrzim tempom života, uvijek pod različitim stresom, to znači da nema vremena za opuštanje i mir. U Julijskim Alpama vrijeme se zaustavlja za trenutak ili dva, snažno raspoloženje u prirodi duša penjača (planinara)seli u bilo koje doba godine, bilo samostalno ili u društvu. Tako smo i mi ove godine od 23.07 do 30.07 2011. god. Na miran i dostojanstven način uživali u ljepotama Julijskih Alpa. Uživali smo u lijepim pogledima, vidicima gdje smo našli spokoj i mir koji je jako bitan za unutarnju snagu, kreativnost i samo svjesnost duha.Nije nam smetalo ni snijeg koji je padao ni temperatura koja se spustila na 5 stupnjeva da se popnemo na vrh Mrežce (1965m/n) sa kojeg smo uživali u prekrasni pogled na Trglav koji je bio sav u snijegu i vrlo izazovno plijenio naše poglede i želju za usponom. Sutradan puni dojmova krenuli smo i na Viševnik(2071 m/n) i nije nam bilo teško popeti se na sam vrh i opet uživat predivnom pogledu na Triglav. Ali ovaj put je bio cijeli osunčan i gorski prkosan te je još više mamio uzdahe dođite dođite ja vas čekam. 
Preko Debelog vrha(1962m/n) lagano smo se vračali na naš planinarski dom Blejska koča (1630 m/n) gdje nas je čekala vrlo ukusna i slasna večera. Pokljuku smo napustili u ranim jutarnjim satima gdje nas je čekao autobus, u sebi smo svi rekli vratit ćemo se opet jer Pokljuka to zaslužuje.Pokljuka je visoravan u istočnom djelu Julijskih Alpa, iznad koje se uzdižu vršci poput Viševnika Draškog vrha te vrhova iznad planine Lipance gdje se nalazi Blejska koča. Debela peć je zadnji vrh iznad 2000 m/n i najistočniji vrh Julijskih Alpa. Pokljuka je jedan od najpoznatijih Slovenskih visoravni inače je i najveće šumovito područje zaobljena u Nacionalnom Parku Triglav. Pokljuka je i prirodno lječilište za dušu modernog čovjeka(urbanog čovjeka). Spustivši se do autobusa shvatili smo da ćemo opet otići do Bleda jer je Miru pukla gojzerica. Bled je sjajno mjesto za provesti miran vikend i uživati u zelenilu kojeg je doista toliko da mora oduševiti ljubitelje prirode i svježeg zraka. Bled kojim dominira prekrasno modro_zeleno jezero, u prvi trenutak izgleda ko iz bajke, osobito sa dvorcem koji sramežljivo izvire s litice iznad jezera te istovremeno izgleda vrlo krhko ali i snažno. Slovenci su se pobrinuli da turisti ugodno provedu vrijeme pa vas očekuje obilje aktivnosti. Jezerom plove drveni brodići koji su navodno ručno izrađeni i baš lijepo izgledaju. Mnoge znatiželjnike će prevesti do malenog otočića i do crkve koja je veoma lijepa. Želite li vožnju biciklom ne morate je nositi možete je na Bledu posuditi. Oduševili su me hoteli odjeveni u zelene lisnate ogrtače. Mnoštvo turista dolazi iz raznih zemalja a mnogo je tu poslovnih ljudi. Labudovi su toliko pitomi da su spremni pozirati pri fotografiranju, a ako ste ljubitelji fotografije, zasigurno ćete naći mnogo krasnih motiva. Slovenci sjajno predstavljaju i svoje gurmanske slastice pa tako na svakom koraku možete probati vrlo ukusne krempite koje nisu ni do koljena onim samoborskim.Petnaestak kilometara udaljeno od Bleda nalazi se Bohinjsko jezero. Baš kada sam pomislila da je Bled "top of the top" brda ispred mene se ukazalo jezero okruženo planinama. Na nekima od njih su se ocrtavali zeleni vrhovi shvatila sam da se bajka nastavlja. Iako ovo jezero nije komercijalizirano kao Bledsko, njegova gotovo divlja i neukrućena ljepota ima velikih prednosti. Osim vožnje biciklom i šetnje možete uspinjačom posjetiti i Vogel te uživati u fantastičnom pogledu. LJubitelji penjanja doći će na svoje na jednoj od mnogobrojnih stijena, a volite li se vozit brodićem i ovdje u tome možete uživati. Par kilometara od Bohinjskog jezera je Slap Savica zasigurno jedan od više poznatih slapova, s dozom romantike i kao povijesni značaj. Atao je jedan od najposjećenijih slovenskih slapova i također ima veliki turistički značaj u Bohinj kraju. Dug je 78m a opjevao ga je i poznati pjesnik Franc Prešern. Nakon uživanja u ljepotama Bohinjskog jezera i okolice put nas je odveo u Kranjsku Goru. Kranjska Gora je gradić podno Julijskih Alpi, od Italije i Austrije udaljen tek 6 km. Mjesto je veoma poznato skijalište. Kranjska Gora nalazi se na 800m/n. U turističkoj ponudi nudi dnevno i noćno skijanje (zimi) a ljeti planinarenje i uživanje u prirodi. 
Nakon Kranjske Gore autobus nas je odvezao na Vršić na nadmorsku visinu od 1680 m/n na Poštarski planinarski dom. Iznad Poštarskog doma grdo se uzdiže Prisojnik. Sa vrha Vršić je predivan pogled na Prisojnik, Malu i Veliku Mojstrovku, vidi se i dio Razora. Nešto predivno imate osjećaj kao da ste na vrhu svijeta. S obzirom da je vrijeme u jutarnjim satima bilo sunčano uputili smo se u Tarvisio, talijanski grad koji se nalazi u podnožju Jugoistočnih Alpi.Grad nekad poznat po proizvodnji kože, iznad njega se nalazi i naš cilj Monte Lussari(1790m/n) poznato svetište. Do svetišta Monte Lussari prebacit ćemo se žičarom iz zaseoka Camporosso na 805 m. Žičara će nas za samo 11 minuta dovesti na nadmorsku visinu od 1790 m/n. Odakle ćemo se popet na vrh Kamenitog Lovca 2071m/n. Uspon i na Malu Mojstrovku (2332M/N) I slemenovu Špicu(2332m/n) bio je božanstven. Sa male Mojstrovke je prekrasan pogled na Veliku Mojstrovku, Slemenovu Šicu i Jalovec. Sa vrha Slemenove špiče se pruža prekrasan vidik na Bovec, Rdeče, Dolinu Trente i Kranjsku Goru.Bajka se nastavila i prema povratku ka Splitu u dolinu Trente na izvor Soče prema Bovecu do poznatog slapa Boka koji je dug 106m., Tolminu, Nove Gorice, Ajdovšćine, Postojne pa sve do Predjamskog grada .AI tako smo se puni dojmova vratili u naš sunčani i vrući Split........
Još lijepih slika sa izleta možete vidjeti u galeriji slika.
Lile Tenžera
